Kako naše telo reaguje na masažu?
„Kao što svaka osoba instinktivno protrlja natečeni ili bolni deo tela zbog nagnječenja, nastojeći smanjiti bol prouzrokovanu napetošću, to instinktivno sredstvo (masaža) oduvek je bilo korišteno i kao lek.“
Franz Kirchberg: Handbuch der Massage und Heilgymnastik (1926.)
ŠTA SE DEŠAVA ZA VREME MASAŽE?
Čim se naš najveći organ, naša koža, dodirne, u mozak se šalju informacije. Ako osećate da je masaža dobra, pri čemu se ne primenjuje nikakav jači pritisak, informacija se vraća na određeno mesto i proizvodi pozitivan efekat.
To opušta taj određeni do tela, koji se „otvara“ za masažu. Ako se na mišiće primeni jači pritisak, gornji slojevi se ukrute kako bi zaštitili slojeve ispod njih. Negativan efekat. Ako se masaža obavlja dobro, nastaje pozitivan efektat. U pravilu, masaža mišića je kao da se radi sa sunđerom. Muskulatura se napuni krvlju i, tokom masaže, uklanjaju se otpadne stvari.
Eliminisanjem takvih toksina, muskulatura može ponovno vršiti apsorpciju, te se hrani mineralima. Ponovno se uspostavlja metabolička ravnoteža. Masažu dobijaju uglavnom gornji slojevi mišića. To ima pozitivan efekat na slojeve koji se nalaze ispod njih.

DA LI LJUDIMA MASAŽA TREBA SAMO KAD SU BOLESNI?
Definitivno ne. Da li ste gledali fudbalsku utakmicu koja se igra s produžecima? Pomoćnici pomažu igračima, daju im nešto za piće i masiraju im mišiće noge i lista. To je potrebno za regeneraciju napregnutih delova mišića. To uravnotežuje metabolizam, te se u mišiće dovode kiseonik i hranjive materije.
Za vreme masaže, mozak automatski otpušta endorfine te započinje proces samoizlečenja. Naravno, to se ne može upoređivati s radom fizioterapeuta, no, kako biste sebi mogli pomoći kad želite fitness masažu? Možete posetiti profesionalnog masera, ili možete koristiti određeni uređaj za masažu.
ŠTA NUDI UREĐAJ ZA MASAŽU?
Kao prvo, uređaj za masažu pruža opuštanje. Različite metode masaže, kao što su gnječenje, lupkanje, pritiskanje i istezanje, kao i različiti stepeni pritiska, mehanički su okidač za kožu i vezivna tkiva, zajedno s mišićima. Napetost se oslobađa, a krvotok se ubrzava.
Naučno istraživanje dokazalo je da masaža smanjuje oslobađanje hormona stresa i ublažava bol. Stimulišu se i aktiviraju unutarnje sile samoizlečenja. Uređaj za masažu ne dovodi do ukrućivanja mišića u jednoj tački. Oko mesta masiranja, vezivna tkiva su opuštena, te se oslobađaju blokade u dubljim slojevima mišića.
Ukoliko imate bolove, mišići su ono na što možemo prvenstveno delovati efikasno. Na primer, hemijske supstance koje su se nakupile u telu zbog stresa mogu se uništiti preko mišića.
MASAŽA LEĐA
Kako zamišljate klasičnu masažu? U današnje vreme je područje leđa, specifično, ramena i donji deo leđa, bolni faktor br. 1. Mišići koji dovode hranjive materije u telo iscrpljeni su. Napetost istiskuje više krvi iz mišića.
Dublji slojevi mišića postanu zgrčeni, a nakon toga slede ih površinski slojevi. Nedostatak krvotoka utiče i na vene i na arterije, te ligamenti i zglobovi više ne dobijaju negu. Ćelije našeg tela zavise od hranjivih materija. One dobijaju životno važne hranjive materije preko srednjih prostora arterija.
Metabolizam je odgovoran za razmenu iskorišćenih i novih materija, te ispušta iskorišćene materije preko limfnih kanala. Ali, ako su oni blokirani, materije se ne mogu ukloniti, što dovodi do začepljenja. Otpadne materije ostaju u telu.

Taj se postupak dalje ubrzava zbog dugotrajnog i čestog sedenja i monotonih aktivnosti. Budući da naša kičma direktno zavisi od mišića leđa, ona u slučaju poremećaja odmah „oseća opterećenje“. To primećujemo kroz grčeve, napregnutost, pa čak i glavobolju. Što je bol veća, to manje očekujemo od tog područja. Na žalost, to je pogrešno. Nedostatkom kretanja i nege, poput masaže, naši se mišići sve više ukrućuju i ograničavaju celi taj deo tela.
MASAŽA STOPALA
Svakodnevni život često nas izlaže pritisku. Nakon dugog napornog dana, naše noge i stopala često nas bole, te žudimo za odmorom i opuštanjem. Masaža stopala bila bi idealna i pruža sveukupno opuštanje. Već u drevnom Tajlandu bolesti su lečene primenjivanjem pritiska na određene tačke na telu (SenSib) u kombinaciji sa masažom leđa. Danas se te tehnike primenjuju u tajlandskom lečenju masažom za ublažavanje opštih tegoba.
Telo ima dva sistema cirkulacije. Cirkulacija krvi iz srca daje mozgu, organima i mišićima hranjive materije i neophodni kiseonik, dok limfni sistem uklanja produkte metabolizma, kao što su otpadne materije i toksini.
Ako na naš imuni sistem deluju infekcije i virusi, lekar će vam prvo opipati limfne čvorove. Tu se generišu imunološke ćelije. Oni nateknu zbog opterećenja. Masaža pokreće imunološki sistem i podstiče uklanjanje toksičnih materija i snabdevanje kiseonikom i hranjivim materijama.

REFLEKSNA MASAŽA STOPALA
U poređenju s masažom refleksnih zona, refleksna masaža stopala ima tu prednost što se završeci 72.000 nerava iz različitih delova tela nalaze u stopalu. Na taj se način mnogi organi mogu ovde lečiti jednostavno i efikasno. Na primer, masaža refleksnih zona stopala stimuliše metabolički sistem, poboljšava cirkulaciju krvi, potiče probavu, pokreće razne delove tela i podupire procese izlečenja. Što se više brinemo o zdravlju naših stopala, to nam organizam bolje funkcioniše. Stopalo se treba smatrati mikro-sistemom, te odražava celu osobu, za njeno lično lečenje.

NEDOVOLJNO VEŽBANJA
Sedimo, sedimo i sedimo – bilo da je to za našim radnim stolom, dok gledamo TV ili na poslu. Većina ljudi kreće se manje od 1 sata dnevno.
Na posao idu automobilom. Satima sede pred monitorima svojih računara. Idu kući automobilom. Gledaju televiziju ili koriste svoje računar. A onda odu spavati. Za mnoge ljude njihova dnevna aktivnost je uglavnom: sedenje. A kada vežbamo? Prema jednoj studiji s Harvardskog univerziteta, svake godine 5 miliona ljudi umire zbog nedostatka vežbanja. Prema naučnom istraživanju, 6 posto slučajeva koronarne bolesti srca, 7 posto dijabetesa tipa 2, te 10 posto raka dojke i debelog creva prouzrokovano je neaktivnošću.
KOLIKO VEŽBANJA JE POTREBNO?
Četvrtina sata dnevno može biti od pomoći. Nauka je dokazala da više vežbanja poboljšava zdravlje – a vežbanje ne mora uvek biti takmičarski sport. Već 15 minuta vežbanja dnevno može rizik od prevremene smrti smanjiti za 14 posto.
(Izvor: www.m.tk.de / www.rueckenzentrum-muenchen-west.de)

ZAŠTO JE VJEŽBANJE TAKO VAŽNO?
Vrlo jednostavno. Ono jača mišiće i stimuliše metabolički proces. Slabi mišići također dovode do loše cirkulacije krvi. Oslabljeni mišići s istegnutim ligamentima više se ne mogu odupreti pritisku i s vremenom postaju sve slabiji. To rezultuje pomeranjem pojedinačnih pršljenova iz njihovog „pravca“, što može dovesti do skolioze. Zato se mora garantovati dovoljan krvotok kako bi se izgradili mišići i podupirali međupršljinski diskovi, zglobovi i ligamenti. Samo zasićeni mišići, koji su dovoljno jaki i nahranjeni hranjivim materijama, biće u stanju otpremiti „nepotrebne“ hranjive materije.

DRŽANJE TELA
Kakvu vrstu posla obavljate? Da li puno stojite? Da li se puno krećete i da li je takva aktivnost monotona? Da li puno sedite?
U današnje vreme većina ljudi od svojih mišića zahteva puno monotonije.
Pre svega, položaj tela koje sedi značajno je opterećenje/zahtev za vašu kičmu i međupršljenske diskove.
Većina ljudi koji rade za računarom mogu vam štošta ispričati o boli u leđima, boli u rukama, glavobolji te, u mnogim slučajevima, migreni.
Ne preduzmete li ništa u vezi toga, ništa se neće promeniti. Takođe, trebali biste znati da se jednostranim opterećenjem zbog monotonog držanja tela pojedinačni pršljenovi i zglobovi izlažu prevelikoj napetosti! Ako se to ne izbalansira vežbanjem, uek će dovesti do bolova.
Budući da je dokazano da je bol većinom rezultat slabih mišića, trebamo to promeniti i pozabaviti se tim „problematičnim područjem“. U ovom slučaju, trebali bismo poraditi na uzroku ukrućenih i oslabljenih mišića zbog monotonih kretnji.

POSLEDICE NEDOSTATKA VEŽBANJA
- Smanjenje mišića
- Centralizovano snabdevanje hranjivim materijama više nije garantovano; zglobovi gube svoju stabilnost; povećava se rizik od infarkta miokarda; bol u leđima postaje normalno stanje.
-
Artroza
- Zglobovi se istroše. Hrskavice se ne stvaraju, što prouzrokuje degeneraciju hrskavice i artritis, što dovodi do povećane podložnosti lomu kostiju. Od toga pati sve više mladih ljudi.
CIKLUS ZDRAVLJA
Naše telo je čudo prirode. Nikakva druga arhitektura nije tako fleksibilna, otporna, raznolika i zapanjujuće profinjena kao naše ljudsko telo. Zaštita tog čudesnog dela – našeg tela – od bolesti, kako bi ga se zaštitilo od oboljenja i pružilo mu potrebnu negu, trebala bi nam biti među najvažnijim stvarima.
Skladna koordinacija između raznih sistema tela i njihovih pojedinačnih delova čini da oni funkcionišu kako bismo ostali živi. Pojedinačni „građevni elementi“ moraju biti direktno ili indirektno međusobno povezani, poput zupčanika u motoru, kako bi funkcionisali u skladu.
Naš čulni organ, koji je još složeniji te takođe zadivljujući sistem, omogućuje nam da opažamo okruženje i međusobno delujemo s njim tako da možemo reagovati na uticaje.

Osim toga, naše telo predstavlja „vrata u našu dušu“, našu vlastitu oazu. Naša duša omogućuje nam da izrazimo naše osećaje, kao što su ljubav ili neodlučnost, radost ili tuga. Opšte je poznato i takođe naučno dokazano da su naši osećaji rezultat složenih hemijskih i hormonalnih procesa.
Naše telo je najvažniji alat za društvenu interakciju. Društvene sposobnosti ljudskog tela oblikuju se našim držanjem tela, našim stavom prema našem vlastitom telu, kao i pažnjom koju mu posvećujemo.
U okviru ljudskog tela i njegovog ciklusa zdravlja možemo jasno razlikovati koji pojedinačni faktori imaju ulogu u njegovom funkcionisanju. Ako se i jedan građevni element zanemari, svi građevni elementi će trpiti. Često se dogodi da se ne osećate dobro ili da vam je čak loše, ali ne znate zašto. Možda imate dovoljno vežbanja i dobre prehrambene navike, ali ako morate naporno raditi od ranog jutra do kasnog popodneva, vaše telo neće imati odmora. Taj nedostatak sam se pojavljuje i telo ga mora prevladati, što ima uticaj na naše opšte zdravstveno stanje.

NAŠE TELO I NJEGOVA „PROBLEMATIČNA PODRUČJA“


SREDIŠNJI DEO
Naša kičma je središnji nosač celog tela kako bi naše držanje održavala uspravnim. Vrlo često izložena je ogromnom naprezanju, budući da stabilizuje naše držanje zajedno s mišićima i ligamentima, dok garantuje kretanje torza. Naša kičma sastavljena je od 24 pokretna pršljena, 7 vratnih , 12 grudnih i 5 lumbalnih pršljenova. Uz te pršljenove nalazi se i 23 međupršljenskih diskova koji su deo kičme.
PRIRODNI AMORTIZER
Naši međupršljenski diskovi sastoje se od mekog jezgra, koje je okruženo hrskavičnim prstenom. Naši međupršljenski diskovi sastavljeni su od 75% vode i 25% tvrde materije koja apsorbuje vodu. No, baš kao i bilo koji drugi građevni element našeg tela, i oni zavise o našoj nezi i uzimanju hranjivih materija. Ta apsorpcija obično se događa uveče i tokom noći. U opuštenom položaju, pojedinačni pršljenovi mogu se razmaknuti kako bi omogućili laku apsorpciju hranjivih materija.
Tek kada nakon dugog i zahtevnog dana našem telu damo priliku da se regeneriše i apsorbuje hranjive materije, biće garantovane njegove funkcije kao prirodnog amortizera. Kad napunimo 30 godina, međupršljinski diskovi prolaze kroz proces starenja i s godinama postaju osetljivi. To može povećati, na primer, glavobolje ili vrtoglavicu.
Razlog može biti taj da naša glava, ili preciznije, naš mozak ne amortizuje udare jednako dobro kao pre. Ako mislimo da su nam međupršljinski diskovi teže pogođeni tim procesom, ili ako to potvrdi lekar, možemo nešto aktivno učiniti u vezi početne hernije diska i preduzeti preventivne radnje. Na primer, herniji diska treba otprilike 7 godina da se razvije od „početka“ do „stanja“. Prema tome, o nama zavisi da to sprečimo ili odgodimo.
MIŠIĆI
Bez svojih mišića ljudi ne bi funkcionisali. Stezanje i opuštanje mišića određuje pokrete tela. Naše mišiće kontinuirano održava lagano napetim (mišićni tonus) nervni sistem radi generisanja energije. I bez kretanja, mišići proizvode četvrtinu energije. To generisanje značajno se povećava tokom vežbanja i napora. Glavni deo naše vlastite energije dolazi od telesne toplote. Tokom hladnih perioda, kad drhtite zbog stezanja mišića, to se pretvara u „energiju topline“.
Drugi važan zadatak za mišiće je središnje snabdijevanje svih elemenata (zglobova, hrskavice, kostiju, organa) neophodnim mineralima i tvarima. Mišići su naši glavni putevi, kad udišemo kiseonik i transportujemo ga iz pluća u mišiće. Što su jači, to je snabdijevanje bolje. Zbog različitih faktora i nedostatka vežbanja, mišići mogu atrofirati ili postati zgrčeni, tako da se više ne garantuje glatko snabdevanje pojedinačnih područja i organa.

-
10.990,00 €
-
Akcija -12% Originalna cena je bila: 3.390,00 €.2.980,00 €Trenutna cena je: 2.980,00 €.
-
1.990,00 €
-
5.490,00 €
-
Akcija -10% Originalna cena je bila: 9.990,00 €.8.990,00 €Trenutna cena je: 8.990,00 €.
-
Akcija -24% Originalna cena je bila: 1.690,00 €.1.290,00 €Trenutna cena je: 1.290,00 €.
-
6.490,00 €
-
Akcija -11% Originalna cena je bila: 4.690,00 €.4.190,00 €Trenutna cena je: 4.190,00 €.